Najčešći zdravstveni problemi današnjice i kako ih prepoznati na vreme
13 mins read

Najčešći zdravstveni problemi današnjice i kako ih prepoznati na vreme

U svetu koji stalno ubrzava, zdravstvene tegobe postaju sve učestalije, ali i podmuklije. Mnogi ljudi ignorišu prve signale, nadajući se da će proći sami od sebe, i upravo to doprinosi porastu hroničnih problema. Zato je važno otvoreno govoriti o simptomima koji se potajno provlače kroz svakodnevicu.

Ovaj tekst predstavlja praktičan vodič kroz najčešće zdravstvene izazove današnjice, uz fokus na to kako ih prepoznati dovoljno rano da se izbegnu ozbiljnije posledice. Osvrnućemo se na sledeće probleme:

Zdravstveni problem Najraniji simptomi Tipični uzroci
Glavobolje i migrene tupi bol, pritisak u glavi, zamagljen vid napetost, dehidracija, rad za računarom, hormoni
Bol u leđima ukočenost, bol pri saginjanju, sevanje u nogu sedenje, loše držanje, stres, slabiji mišići
Hroničan umor pospanost, mentalna magla, iscrpljenost loš san, stres, manjak vitamina, hormonski disbalans
Poremećaji varenja nadutost, gorušica, mučnina brza hrana, stres, previše kafe, alkohol
Stres i anksioznost ubrzan puls, napetost, nesanica emotivno opterećenje, preopterećenost poslom
Kardiovaskularne bolesti zamaranje, pritisak u grudima, kratak dah nezdrava ishrana, gojaznost, pušenje
Dijabetes tipa 2 žeđ, učestalo mokrenje, zamagljen vid gojaznost, genetika, sedentarni način života
Problemi sa štitnom žlezdom promene težine, hladnoća, nervoza hormonske promene, autoimuni poremećaji

Glavobolje i migrene – mnogo više od običnog neprijatnog pritiska

Žena sa glavoboljom
Ne zanemarujte učestale glavobolje, javite se doktoru na vreme

Glavobolje danas pogađaju gotovo sve generacije, od tinejdžera do starijih ljudi. Glavobolje su među najčešćim razlozima zbog kojih se stanovnici Srbije javljaju lekaru. Razlog tome je kombinacija faktora koji se talože iz dana u dan.

Šta najviše doprinosi glavoboljama?
• dugi sati za računarom
• izlaganje jakom svetlu i ekranima – studija među studentima pokazuje da veće vreme provedeno na ekranima i korišćenje više uređaja predstavlja značajan faktor povezan s pojavom migrena i tenzionih glavobolja.
• nedovoljna hidratacija
• napetost u vratu i ramenima
• loš san ili neredovni obroci

Migrene su posebna kategorija – intenzivne, pulsirajuće i praćene mučninom, vrtoglavicom i preosetljivošću na svetlo i zvukove. Ljudi često misle da migrena „prođe sama od sebe“, ali nelečene epizode postaju sve učestalije.

Kako prepoznati da problem postaje ozbiljniji?
Ako se bol javlja redovno, prati vas mutan vid, vrtoglavica ili vam smeta svetlost, telo jasno šalje signal da nešto treba promeniti. Pravovremeno reagovanje sprečava prelazak u hroničnu fazu koja zahteva ozbiljniju terapiju.

Bol u leđima – posledica savremenog sedenja i nedostatka pokreta

Bol u leđima
Bol u leđima je posledica dugotrajnog sedenja

Bol u leđima postaje tipična tegoba savremenog čoveka. Sve češće se javlja kod mladih ljudi koji dugo sede, rade za računarom ili vode pasivan stil života.

Istraživanja pokazuju vezu između lošeg položaja pri sedenju i češće prijavljenog bola u leđima, uključujući i učinke statičnog sedenja bez prekida.

Lumbalni, vratni i grudni deo kičme najviše trpe posledice.

Najčešći uzroci bola u leđima:
  • pogrešan položaj tela pri sedenju
  • oslabljeni mišići leđa i stomaka
  • dug boravak u jednoj poziciji
  • nagla ili nepravilna fizička aktivnost
  • stres koji izaziva grčenje muskulature

U početku se javlja kao tupa neprijatnost, a kasnije prelazi u jači bol koji ometa svakodnevne aktivnosti.

Rani znaci koji ukazuju da problem napreduje:
  • ukočenost posle spavanja
  • bol koji se širi u noge ili ramena
  • sevanje u lumbalnom delu
  • bol pri saginjanju ili okretanju

Ako se reaguje na vreme, problem se može rešiti jednostavnim vežbama, korekcijom sedenja ili fizikalnim tretmanima.

Hroničan umor – iscrpljenost koja traje duže nego što izgleda

Hroničan umor
Ako osećate umor duži period javite se svom lekaru

Hroničan umor je jedan od najčešćih, ali i najpotcenjenijih problema današnjice. Ljudi često misle da je normalno osećati se iscrpljeno „zbog obaveza“, ali kada taj osećaj traje nedeljama, to je znak upozorenja.

Ovaj problem najčešće nastaje zbog dugotrajne izloženosti strestu, lošeg kvaliteta sna, manjka vitamina (D, B12, gvožđe), hormonskih promena, ali može biti posledica i loše ishrane ili virusnih i bakterijskih infekcija.

Određena istraživanja su pokazala da nedostatak vitamina D može biti povezan sa osećajem umora, pa suplementacija ili ispitivanje nivoa vitamina može biti deo strategije kada umor postane hroničan.

Simptomi koji ukazuju da nešto nije u redu:
• konstantna pospanost
• slaba koncentracija i zaboravnost
• osećaj „teškog tela“
• nedostatak fizičke i mentalne energije
• osećaj da ni odmor ne pomaže

Ako umor traje duže od dve nedelje, vreme je za osnovne analize i procenu životnih navika.

Poremećaji varenja – stomak reaguje pre svih

Varenje je usko povezano sa navikama, stresom i celokupnim stilom života. Kada su one loše, digestivni sistem prvi pokazuje signale da nešto nije u redu.

Šta najčešće izaziva probleme sa varenjem?
 • neredovni obroci
• brza i masna hrana
• previše kafe
• stres
• gazirani napici
• alkohol

Simptomi koji ukazuju na poremećaj:
 • stalno nadimanje
• osećaj težine nakon jela
• gasovi
• mučnina
• gorušica

Ako su tegobe svakodnevne, problem može ukazivati na gastritis, GERB ili intolerancije.

Mnogi se u trenucima stresa okreću čajevima ili prirodnim preparatima za umirenje. U apotekama kao što je Zdravkoteka moguće je pronaći blage biljne formule i proizvode koji pomažu u opuštanju, ali je važno naglasiti da oni ne rešavaju uzrok problema već samo prateći simptom.

 

Stres i anksioznost – emotivno opterećenje koje slabi telo

Stres i anksioznost danas utiču na skoro svaki aspekt zdravlja. Nisu samo emotivna stanja, ona direktno menjaju rad tela. Hormon stresa kortizol može da utiče na mnoge organske funkcije (nivo šećera u krvi, metabolizam, imuni sistem), što znači da stres direktno menja rad tela, kako navodi BeoLab.

Najčešći fizički simptomi stresa:
• ubrzan rad srca
• plitko disanje
• glavobolje
• napetost u vratu i ramenima
• nesanica
• stomačne tegobe

Anksioznost se često manifestuje osećajem unutrašnjeg nemira, preznojavanjem, drhtavicom, ali i fizičkim bolovima bez jasnog organskog uzroka.

Zašto mnogi ne prepoznaju problem odmah?
Zato što se simptomi postepeno pojačavaju i lako se pripišu umoru ili nedostatku sna.

Kardiovaskularne bolesti – tihi pratioci modernog života

Bolesti srca i krvnih sudova spadaju među najopasnije zdravstvene probleme savremenog doba. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) kaže da su kardiovaskularne bolesti (CVD) vodeći uzrok smrti globalno, odgovorne za milione smrti godišnje. U početnim fazama daju veoma blage ili gotovo neprimetne simptome.

Glavni faktori rizika:
  • sedentarni način života
  • nezdrava ishrana
  • pušenje
  • visok krvni pritisak
  • gojaznost
  • nasledni faktori
Rani simptomi koje ljudi često zanemaruju:
  • osećaj težine ili pritiska u grudima
  • zamaranje pri blagom naporu
  • kratak dah pri penjanju uz stepenice
  • umor nakon obroka
  • vrtoglavica ili hladan znoj

Ovo nisu simptomi koje treba ignorisati. Rano otkrivanje spasava život.

Dijabetes tipa 2 – bolest modernog načina života

Dijabetes tipa 2 se razvija polako, a prvi simptomi su veoma suptilni. Zbog toga se često otkriva tek kada je bolest već napredovala.

Ono što dodatno otežava situaciju jeste to što se mnogi rani znaci mogu lako pripisati umoru, stresu, nedostatku sna ili običnim svakodnevnim navikama. Ljudi često ni ne posumnjaju da je u pitanju poremećaj metabolizma, jer simptomi dolaze postepeno, ne remete život odmah i deluju kao nešto „prolazno“. Upravo ta tiha progresija čini dijabetes tipa 2 jednim od najpodmuklijih zdravstvenih problema današnjice.

Najraniji simptomi dijabetesa:
• povećana žeđ
• učestalo mokrenje
• osećaj iscrpljenosti posle obroka
• zamagljen vid
• sporije zaceljivanje rana

NIDDK navodi sledeće glavne rizične faktore za dijabetes tipa 2:

  • prekomerna telesna masa
  • fizička neaktivnost
  • porodična anamneza
  • istorija gestacijskog dijabetesa kod žena
Pravovremena kontrola nivoa šećera u krvi ključna je za sprečavanje komplikacija.

Poremećaji štitne žlezde – male promene sa velikim posledicama

Problemi sa štitnom žlezdom
Redovno idite na preglede štitne žlezde

Štitna žlezda upravlja metabolizmom, energijom i hormonskom ravnotežom. Kada radi usporeno ili ubrzano, svaki deo organizma reaguje.

Hipotireoza (usporen rad štitne žlezde):
• osećaj hladnoće
• gojenje
• usporeno razmišljanje
• suva koža
• pad energije

Hipertireoza (ubrzan rad):
 • drhtavica
• nervoza
• ubrzan rad srca
• naglo mršavljenje
• prekomerno znojenje

Simptomi se često mešaju sa stresom ili umorom, pa mnogi kasno saznaju pravi uzrok.

FAQ – Često postavljena pitanja

Da li je normalno da simptomi dolaze i odlaze tokom dana?
Da, mnogi simptomi poput nadutosti, zamora ili bola mogu biti povremeni. Međutim, ako se vraćaju svakog dana ili prate određenu naviku (npr. obrok, sedenje, manjak sna), vredi ispitati uzrok.
Koliko dugo treba pratiti neki simptom pre odlaska kod lekara?
Ako se simptom ponavlja više od 7 do 10 dana, ili se odmah javi naglo i intenzivno, najbolje je potražiti stručni savet. Simptomi koji traju duže od dve nedelje nikako nisu za ignorisanje.
Kako razlikovati običan umor od posledica hormonskog disbalansa?
Hormonski umor je praćen dodatnim simptomima: hladnoćom, promenama težine, sporim razmišljanjem, preskakanjem pulsa ili preteranom nervozom. Ako je prisutan više od dve nedelje, preporučuje se analiza hormona.
Može li loša hidracija biti okidač za veći deo navedenih simptoma?
Da, čak i blaga dehidratacija može izazvati glavobolje, umor, slabiju koncentraciju, vrtoglavicu i probleme sa varenjem. To je jedan od najčešćih, a najmanje prepoznatih uzroka svakodnevnih tegoba.
Da li kombinacija više blagih simptoma može ukazivati na ozbiljniji problem?
Može. Kada se, na primer, nadutost, umor i gorušica javljaju zajedno, to može biti znak digestivnog poremećaja ili intolerancije. Kombinacija ubrzanog pulsa, nervoze i gubitka težine može ukazivati na hipertireozu. Važno je posmatrati simptome kao celinu.
Da li je preporučljivo raditi laboratoriju i kada se osećamo „relativno dobro“?
Jeste. Redovna laboratorija jednom godišnje može otkriti manjak vitamina, povišen šećer ili hormonski disbalans još pre pojave simptoma.

I za kraj…

Savremeni čovek živi brzo, često brže nego što telo može da isprati. Upravo zato mnoge zdravstvene tegobe počinju tiho, kroz male signale koje lako previdimo. Glavobolje, umor, napetost, problemi sa varenjem ili povremeni bolovi nisu samo „prolazni neprijatelji“ već pokazatelji da organizam pokušava da kaže da mu nešto smeta.

Zdravlje ne zavisi samo od toga kako se osećamo danas, već od načina na koji brinemo o sebi svakog dana. Što smo pažljiviji prema signalima koje telo šalje, to su veće šanse da probleme uhvatimo na vreme, a život učinimo kvalitetnijim, lakšim i ispunjenijim.

Ako zapamtimo da nijedan simptom ne treba olako shvatiti, već ga posmatrati kao poruku organizma, već smo napravili veliki korak ka boljem zdravlju.

Reference

Roy S, Iktidar MA, Chowdhury S, Pulock OS, Pinky SD, Sharif AB. Increased screen time and its association to migraine and tension-type headache: a cross-sectional investigation among Bangladeshi students. BMJ Neurol Open. 2024 May 8;6(1):e000656. doi: 10.1136/bmjno-2024-000656. PMID: 38736585; PMCID: PMC11085917.

Orczyk, M., Orzechowska, M., Jabłońska, K., Roztoczyńska, A., Jeńć-Magoń, A., Paluch, P., Leśniewski, K., Pudźwa, J., Gibczyński, K., & Król, A. (2025). The effect of sitting posture on the incidence and severity of low back pain in adult population – survey study. Archiv EuroMedica, 15(1).

Peković, S. (2024, 15. april). Hormon stresa kortizol. Beo-lab.

World Health Organization. (2025, 31. juli). Cardiovascular diseases (CVDs). WHO.

National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases. (n.d.). Risk factors for type 2 diabetes. U.S. Department of Health and Human Services.

Di Molfetta IV, Bordoni L, Gabbianelli R, Sagratini G, Alessandroni L. Vitamin D and Its Role on the Fatigue Mitigation: A Narrative Review. Nutrients. 2024 Jan 10;16(2):221. doi: 10.3390/nu16020221. PMID: 38257114; PMCID: PMC10818509.